Anosmija je potpuni gubitak osjeta mirisa, što može biti privremeno ili trajno. Osjet mirisa igra ključnu ulogu u svakodnevnom životu – od prepoznavanja mirisa hrane i upozorenja na opasnosti (npr. plin ili dim) do povezanosti s okusom hrane.
Gubitak mirisa može biti simptom različitih stanja, uključujući virusne infekcije (COVID-19), alergije, traume glave i neurološke bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
U ovom članku saznajte:
Što uzrokuje anosmiju?
Koji su simptomi i povezana stanja?
Kako se anosmija dijagnosticira i liječi?
Postoji li način za vraćanje osjeta mirisa?
Što je Anosmija i kako nastaje?
Anosmija je potpuni gubitak osjeta mirisa, dok se hiposmija odnosi na djelomični gubitak mirisa.
Osjet mirisa ovisi o osjetnim neuronima u nosu koji prenose informacije do mozga putem njušnog (olfaktornog) živca.
Oštećenje ovog sustava može nastati zbog:
Upalnih procesa u nosu – Alergije, infekcije, nosni polipi.
Traume glave – Oštećenje olfaktornog živca nakon udarca u glavu.
Neuroloških bolesti – Parkinsonova i Alzheimerova bolest.
Izloženosti kemikalijama i toksinima – Pušenje, onečišćenje zraka.
Anosmija može značajno smanjiti kvalitetu života, jer utječe na uživanje u hrani i može povećati rizik od nezapaženih opasnosti (pokvarena hrana, curenje plina).
Najčešći uzroci anosmije
Postoji nekoliko glavnih uzroka gubitka osjeta mirisa:
1. Infekcije i upale nosne sluznice
Virusne infekcije (prehlada, gripa, COVID-19) – Najčešći uzrok privremene anosmije.
Sinusitis i nosni polipi – Upala i začepljenje nosnih prolaza.
Alergijski rinitis – Peludna groznica i druge alergije mogu privremeno smanjiti miris.
2. Neurološke i degenerativne bolesti
Parkinsonova bolest – Anosmija može biti rani znak Parkinsonove bolesti.
Alzheimerova bolest – Povezana s oštećenjem njušnih puteva.
Multipla skleroza (MS) – Može utjecati na funkciju njušnih receptora.
Ako imate trajni gubitak mirisa bez očitog uzroka, važno je konzultirati neurologa!
3. Trauma glave i oštećenje olfaktornog živca
Teške ozljede glave – Mogu prekinuti veze između nosa i mozga.
Kirurški zahvati na nosu i sinusima – Mogu oštetiti olfaktorni živac.
4. Izloženost kemikalijama i lijekovima
Dugotrajno pušenje – Oštećuje njušne receptore.
Izloženost kemikalijama (otapala, pesticidi, industrijski plinovi) – Može trajno oštetiti osjet mirisa.
Neki lijekovi (antibiotici, antihipertenzivi, kemoterapija) – Mogu uzrokovati privremenu anosmiju.
5. Prirodno Starenje
Starije osobe često gube osjet mirisa zbog degeneracije njušnih neurona.
Ovo može utjecati na apetit i prehrambene navike, povećavajući rizik od pothranjenosti.
Simptomi anosmije
Osim samog gubitka mirisa, anosmija može uzrokovati i druge probleme:
Promjena okusa hrane – Hrana može imati “bljutav” ili neprepoznatljiv okus.
Gubitak apetita – Nedostatak mirisa može smanjiti uživanje u hrani.
Povećan rizik od trovanja hranom – Nemogućnost osjeta pokvarene hrane.
Povećan rizik od nesreća – Nemogućnost osjeta plina, dima ili kemikalija.
Psihološki problemi – Anosmija može uzrokovati depresiju i socijalno povlačenje.
Ako anosmija traje duže od nekoliko tjedana, važno je potražiti medicinsku pomoć.
Dijagnostika anosmije
Liječnik može koristiti različite metode za dijagnozu uzroka anosmije.
Najčešće dijagnostičke metode uključuju:
Testiranje mirisa – Pacijent pokušava prepoznati različite mirise.
Endoskopija nosa – Pregled nosnih prolaza radi otkrivanja polipa ili infekcija.
CT ili MRI mozga – Ako postoji sumnja na neurološki uzrok.
Testiranje funkcije živaca – Procjena oštećenja olfaktornog živca.
Brza dijagnoza može pomoći u ranom otkrivanju ozbiljnih stanja poput Parkinsonove bolesti.
Liječenje anosmije
Liječenje ovisi o uzroku anosmije.
1. Liječenje infekcija i alergija
Dekongestivi (ksilometazolin, oksimetazolin) – Privremeno otvaraju nosne prolaze.
Antihistaminici (loratadin, cetirizin) – Pomažu kod alergijske anosmije.
Kortikosteroidni sprejevi (flutikazon, mometazon) – Smanjuju upalu kod kroničnog rinitisa.
Antibiotici – Ako je anosmija posljedica bakterijske infekcije.
2. Liječenje neuroloških uzroka
Ne postoji specifičan lijek za anosmiju uzrokovanu Parkinsonovom ili Alzheimerovom bolešću, ali rana dijagnoza može pomoći u upravljanju simptomima.
3. Trening osjeta mirisa (olfaktorni trening)
Jedna od rijetkih dokazanih metoda za obnavljanje osjeta mirisa!
Pacijent svakodnevno miriše 4 različita mirisa (limun, eukaliptus, ruža, klinčić) i fokusira se na prepoznavanje.
Ovaj postupak stimulira obnavljanje njušnih receptora i može poboljšati osjet mirisa kroz nekoliko mjeseci.
Posebno koristan kod post-virusne anosmije (COVID-19).
Studije su pokazale da 30-40% pacijenata može poboljšati osjet mirisa ovim treningom.
Zaključak
Anosmija je gubitak osjeta mirisa koji može biti privremen ili trajan, a uzroci variraju od infekcija i alergija do neuroloških bolesti.
Ako anosmija traje dulje od 2-3 tjedna, važno je potražiti medicinsku pomoć kako bi se otkrio uzrok.
Liječenje uključuje kortikosteroide, antihistaminike, olfaktorni trening i liječenje osnovne bolesti.
Ako imate anosmiju, pokušajte s treningom mirisa – može pomoći u obnavljanju osjetila!