Angina pectoris je bol ili nelagoda u prsima koja nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika. Obično je posljedica suženja koronarnih arterija zbog ateroskleroze ili spazma krvnih žila. Angina nije bolest sama po sebi, već simptom koronarne bolesti srca (KBS).
Ako se angina javi u mirovanju ili traje duže od nekoliko minuta, može biti znak srčanog udara (infarkta miokarda) i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć!
U ovom članku saznajte:
Što je angina pectoris i kako nastaje?
Koji su simptomi i vrste angine?
Kako se angina dijagnosticira i liječi?
Kako spriječiti nastanak angine i srčanog udara?
Što je angina pectoris?
Angina pectoris se javlja kada srčani mišić (miokard) ne dobiva dovoljno kisika, što uzrokuje bol u prsima.
Glavni uzrok angine je suženje koronarnih arterija zbog ateroskleroze.
Ateroskleroza – Nakupine kolesterola i masnoća u krvnim žilama smanjuju dotok krvi u srce.
Spazam koronarnih arterija – Privremeno suženje arterija može izazvati anginu čak i bez ateroskleroze.
Angina može biti stabilna (predvidljiva) ili nestabilna (nepredvidljiva i opasna).
Nestabilna angina može dovesti do srčanog udara i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć!
Vrste angine pectoris
Postoje tri glavne vrste angine:
1. Stabilna angina (klasična angina)
Javlja se pri fizičkom naporu ili stresu.
Bol u prsima nestaje nakon odmora ili uzimanja nitroglicerina.
Traje manje od 5 minuta.
Obično se javlja kod ljudi s aterosklerozom.
2. Nestabilna angina (opasna!)
Može se javiti čak i u mirovanju i može biti znak srčanog udara.
Bol traje duže od 10 minuta i ne prolazi nakon odmora.
Može biti sve jača i češća.
Obično zahtijeva hitnu hospitalizaciju.
Nestabilna angina znači da se arterije mogu potpuno začepiti i izazvati infarkt miokarda!
3. Prinzmetalova angina (vazospastična angina)
Uzrokovana spazmom koronarnih arterija (ne aterosklerozom).
Često se javlja noću ili ujutro.
Može se ublažiti nitroglicerinom ili blokatorima kalcijevih kanala.
Obično pogađa mlađe osobe bez izražene ateroskleroze.
Simptomi angine pectoris
Glavni simptom angine je bol ili pritisak u prsima.
Tipični simptomi angine:
Stezanje ili pritisak u prsima (osjećaj težine).
Bol koja se širi u lijevu ruku, vrat, čeljust ili leđa.
Kratkoća daha i umor.
Mučnina, vrtoglavica ili hladan znoj.
Palpitacije (ubrzan ili nepravilan rad srca).
Bol se obično javlja tijekom fizičkog napora, emocionalnog stresa ili nakon obilnog obroka.
Ako bol traje više od 10 minuta i ne prolazi nakon uzimanja nitroglicerina, odmah potražite hitnu pomoć!
Dijagnostika angine pectoris
Liječnik koristi različite testove kako bi potvrdio dijagnozu angine i procijenio rizik od srčanog udara.
Najčešće dijagnostičke metode uključuju:
EKG (elektrokardiogram) – Otkriva promjene u radu srca tijekom napada angine.
Test opterećenja (ergometrija) – Procjenjuje kako srce reagira na fizički napor.
Ehokardiografija – Pregled srca ultrazvukom.
Koronarografija (angiografija) – Snimanje koronarnih arterija kako bi se vidjelo postoji li suženje.
Krvni testovi – Provjeravaju razinu kolesterola i markere srčanog udara (troponin).
Ako se sumnja na nestabilnu anginu, pacijent se odmah upućuje u bolnicu na dodatne pretrage i liječenje.
Liječenje angine pectoris
Cilj liječenja je poboljšati protok krvi u srce i smanjiti rizik od srčanog udara.
1. Lijekovi za anginu
Nitroglicerin – Širi krvne žile i ublažava bol u prsima.
Beta-blokatori (metoprolol, bisoprolol) – Smanjuju rad srca i tlak.
Blokatori kalcijevih kanala (amlodipin, diltiazem) – Opuštaju krvne žile i smanjuju spazme.
Antitrombocitni lijekovi (aspirin, klopidogrel) – Sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka.
Statini (atorvastatin, rosuvastatin) – Smanjuju razinu kolesterola.
Lijekovi pomažu u kontroli angine, ali ne uklanjaju suženje arterija.
2. Medicinski postupci (ako lijekovi nisu dovoljni)
Angioplastika i ugradnja stenta – Proširuje sužene arterije i poboljšava protok krvi.
Koronarna premosnica (bypass operacija) – Kirurški zahvat kojim se zaobilaze začepljene arterije.
Ako imate ozbiljnu aterosklerozu, liječnik može preporučiti jedan od ovih zahvata kako bi smanjio rizik od srčanog udara.
Kako spriječiti anginu i srčani udar?
Promjena životnih navika može značajno smanjiti rizik od angine i koronarne bolesti.
Kontrola krvnog tlaka i kolesterola – Pravilna prehrana i lijekovi ako je potrebno.
Prestanak pušenja – Pušenje oštećuje arterije i povećava rizik od srčanog udara.
Redovita tjelovježba – Hodanje, plivanje i joga poboljšavaju zdravlje srca.
Zdrava prehrana – Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima.
Smanjenje stresa – Meditacija, vježbe disanja i izbjegavanje kroničnog stresa.
Praćenje tjelesne težine i dijabetesa – Održavanje zdrave tjelesne mase.
Ako imate visok rizik od angine, redovito pratite svoje srčano zdravlje kod kardiologa.
Zaključak
Angina pectoris je znak smanjenog protoka krvi u srce i može biti upozorenje na srčani udar.
Ako imate bol u prsima koja ne prolazi nakon odmora, odmah potražite medicinsku pomoć!
Promjena načina života i pravilno liječenje mogu značajno smanjiti simptome i poboljšati kvalitetu života.
Ako bol traje duže od 10 minuta i ne prolazi s nitroglicerinom, odmah pozovite hitnu pomoć!