Aneurizma je lokalizirano proširenje krvne žile zbog oslabljene stijenke arterije. Može se razviti u bilo kojoj arteriji, ali najopasnije aneurizme su one u mozgu (cerebralna aneurizma) i aorti (aortna aneurizma). Ako aneurizma pukne, može uzrokovati unutarnje krvarenje koje može biti smrtonosno.
U ovom članku saznajte:
Što je aneurizma i kako nastaje?
Koji su najčešći tipovi aneurizmi?
Koji su simptomi i kada treba hitnu medicinsku pomoć?
Kako se aneurizme dijagnosticiraju i liječe?
Što je aneurizma i kako nastaje?
Aneurizma se formira kada stijenka arterije oslabi i proširi se pod pritiskom krvi. To može dovesti do pucanja krvne žile, što može izazvati krvarenje u mozgu, srcu, trbušnoj šupljini ili drugim organima.
Glavni uzroci i faktori rizika:
Visok krvni tlak (hipertenzija) – Povećava pritisak na arterije.
Ateroskleroza (začepljenje arterija) – Masne naslage slabe stijenke krvnih žila.
Genetska predispozicija – Povećava rizik kod obiteljske povijesti aneurizmi.
Pušenje – Oštećuje krvne žile i povećava rizik od puknuća aneurizme.
Infekcije i ozljede krvnih žila – Mogu oslabiti arterije.
Starenje – Starije osobe su pod većim rizikom, posebno nakon 60. godine.
Neke aneurizme rastu polako i ne uzrokuju simptome, dok druge mogu naglo puknuti i izazvati hitno stanje.
Najčešći tipovi aneurizmi
Aneurizme se mogu javiti u različitim dijelovima tijela.
1. Cerebralna aneurizma (moždana aneurizma)
Formira se na arterijama u mozgu.
Ako pukne, uzrokuje subarahnoidalno krvarenje (opasno moždano krvarenje).
Najčešće se otkriva slučajno ili nakon pucanja.
2. Aneurizma aorte
Torzalna aneurizma (prsna aorta) – Javlja se u arterijama blizu srca.
Abdominalna aneurizma (trbušna aorta) – Najčešći tip aneurizme aorte.
Ako pukne, uzrokuje unutarnje krvarenje koje može biti fatalno.
3. Periferne aneurizme
Mogu se pojaviti u arterijama nogu, ruku ili slezene.
Rjeđe puknu, ali mogu uzrokovati ugruške i začepljenja arterija.
Najopasnije su aneurizme mozga i aorte jer mogu brzo dovesti do smrti ako puknu!
Simptomi aneurizme
Mnoge aneurizme ne uzrokuju simptome dok ne postanu velike ili puknu.
1. Simptomi cerebralne (moždane) aneurizme
Iznenadna jaka glavobolja (“najgora glavobolja u životu”).
Mučnina i povraćanje.
Zamagljen ili dvostruki vid.
Ukočenost vrata.
Gubitak svijesti.
Ako aneurizma pukne, može izazvati moždani udar i smrt u roku od nekoliko minuta!
2. Simptomi aortne aneurizme
Simptomi se razlikuju ovisno o tome je li aneurizma u prsima (torakalna) ili trbuhu (abdominalna).
Torakalna aneurizma:
Bol u prsima ili leđima.
Problemi s gutanjem.
Kratak dah i promuklost.
Abdominalna aneurizma:
Pulsirajući osjećaj u trbuhu.
Bol u donjem dijelu leđa ili bokovima.
Iznenadna jaka bol ako pukne.
Ako se aneurizma aorte raskine, dolazi do masivnog unutarnjeg krvarenja i hitno je potrebna operacija!
Dijagnostika aneurizme
Aneurizme se često otkrivaju slučajno tijekom pregleda za druge bolesti.
Najčešće dijagnostičke metode uključuju:
Ultrazvuk (Doppler) – Koristi se za otkrivanje aneurizmi u trbušnoj aorti.
CT angiografija – Detaljno prikazuje krvne žile i otkriva aneurizme.
Magnetna rezonancija (MRI) – Posebno korisna za moždane aneurizme.
Kontrastna angiografija – Omogućava precizno mapiranje krvnih žila.
Osobe s obiteljskom poviješću aneurizmi trebale bi redovito obavljati preglede!
Liječenje aneurizme
Liječenje ovisi o veličini, mjestu i riziku od puknuća aneurizme.
1. Konzervativno praćenje
Male aneurizme koje ne rastu brzo prate se redovitim skeniranjem.
Smanjenje krvnog tlaka – Beta-blokatori i ACE inhibitori.
Promjene u načinu života – Kontrola težine, prestanak pušenja, zdrava prehrana.
2. Kirurško liječenje (ako postoji visok rizik od pucanja)
Endovaskularna embolizacija (za moždane aneurizme)
Kroz krvnu žilu uvodi se kateter s platinskim zavojnicama koje blokiraju protok krvi u aneurizmu.
Endovaskularni stent-graft (za aneurizme aorte)
Kroz preponsku arteriju postavlja se stent-graft koji jača oslabljenu stijenku krvne žile.
Otvorena operacija (za velike aneurizme)
Uključuje izrezivanje aneurizme i zamjenu oštećenog dijela krvne žile transplantatom.
Rano otkrivanje i preventivna operacija mogu spriječiti pucanje aneurizme i spasiti život!
Prevencija aneurizme
Najbolji način zaštite od aneurizme je kontrola rizičnih faktora!
Kontrola krvnog tlaka – Smanjenje stresa i zdrava prehrana.
Prestanak pušenja – Pušenje povećava rizik od puknuća aneurizme.
Zdrava prehrana – Izbjegavanje zasićenih masti i trans masti.
Tjelesna aktivnost – Održava zdravlje krvnih žila.
Redoviti pregledi – Osobe s obiteljskom anamnezom aneurizmi trebale bi se redovito testirati.
Ako imate visok krvni tlak, dijabetes ili aterosklerozu, obavezno pratite svoje kardiovaskularno zdravlje!
Zaključak
Aneurizma je tiha prijetnja koja može biti smrtonosna ako pukne. Redoviti pregledi, zdrave životne navike i pravovremeno liječenje mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.
Ako osjetite jaku glavobolju, bol u prsima, pulsirajuću bol u trbuhu ili naglu vrtoglavicu, odmah potražite medicinsku pomoć!