Alergija je prekomjerna reakcija imunološkog sustava na tvari iz okoline (alergene) koje inače nisu štetne. Kada tijelo prepozna alergen kao opasnost, pokreće imunološki odgovor, što može dovesti do simptoma poput kihanja, osipa, otežanog disanja ili anafilaktičkog šoka.
U ovom članku saznajte:
Što su alergije i kako nastaju?
Koji su simptomi i vrste alergija?
Kako se alergije dijagnosticiraju i liječe?
Koji su najbolji načini prevencije alergijskih reakcija?
Što je alergija i kako nastaje?
Alergija je poremećaj imunološkog sustava, gdje tijelo pretjerano reagira na alergene, tvari koje su inače bezopasne.
Najčešći alergeni uključuju pelud, hranu, prašinu, ubode insekata, lijekove i određene kemikalije.
Kada tijelo prvi put dođe u kontakt s alergenom, proizvodi antitijela IgE, koja aktiviraju histamin, glavni krivac za simptome alergije.
Alergije mogu biti blage (kihanje, svrbež) ili ozbiljne (anafilaksija – životno ugrožavajuća reakcija).
Najčešće vrste alergija
Alergije se mogu podijeliti prema vrsti alergena koji ih uzrokuje:
Alergija na pelud (sezonska alergija, peludna groznica)
Uzrok: Pelud drveća, trave i korova.
Simptomi: Kihanje, curenje nosa, svrbež očiju, začepljen nos.
Najčešća u proljeće i ljeto.
2. Alergija na prašinu i grinje
Uzrok: Mikroskopske grinje koje žive u prašini i krevetnini.
Simptomi: Začepljen nos, kašalj, svrbež očiju, astmatične reakcije.
3. Alergija na hranu
Najčešći alergeni: Kikiriki, orašasti plodovi, mlijeko, jaja, riba, školjke, soja, pšenica.
Simptomi: Osip, povraćanje, proljev, oticanje usana i jezika, anafilaksija.
Anafilaksija je ozbiljna alergijska reakcija koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć!
4. Alergija na ubode insekata
Uzrok: Ubodi pčela, osa, stršljena i mrava.
Simptomi: Oteklina na mjestu uboda, svrbež, teško disanje, anafilaksija.
Osobe s jakim reakcijama trebaju uvijek imati adrenalin (EpiPen) pri ruci!
5. Alergija na lijekove
Najčešći alergeni: Penicilin, sulfonamidi, aspirin, ibuprofen.
Simptomi: Osip, svrbež, oticanje, teško disanje.
U rijetkim slučajevima može izazvati anafilaksiju.
6. Kontaktna alergija (dermatitis)
Uzrok: Kemikalije u kozmetici, parfemima, bojama, deterdžentima, niklu (nakit).
Simptomi: Crvenilo, svrbež, osip, plikovi.
Često se javlja nekoliko sati nakon izlaganja alergenu.
Simptomi alergija
Simptomi alergijske reakcije ovise o vrsti alergena i imunološkom odgovoru organizma.
Blagi simptomi:
Kihanje i curenje nosa
Crvenilo i svrbež kože
Suzenje očiju
Kašalj i blaga otežano disanje
Teži simptomi:
Otežano disanje i stezanje u prsima
Oticanje usana, jezika, lica
Osip i crvenilo po cijelom tijelu
Vrtoglavica i gubitak svijesti
Anafilaktički šok – Najteži oblik alergijske reakcije koji zahtijeva HITNU medicinsku pomoć!
Kako se dijagnosticiraju alergije?
Liječnici koriste nekoliko metoda za dijagnosticiranje alergija:
1. Kožni test (prick test) – Mali ubod na koži s različitim alergenima. Ako se pojavi crvenilo i oteklina, alergija je potvrđena.
2. Krvni test (IgE test) – Mjeri razinu specifičnih antitijela u krvi.
3. Eliminacijska dijeta – Kod sumnje na alergiju na hranu, određena hrana se uklanja iz prehrane i postupno ponovno uvodi.
4. Provokacijski test – Kontrolirano izlaganje alergenu pod nadzorom liječnika.
Rana dijagnoza ključna je za kontrolu simptoma i izbjegavanje ozbiljnih reakcija!
Liječenje alergija
Liječenje ovisi o vrsti alergije i ozbiljnosti simptoma.
1. Antihistaminici
Blokiraju učinak histamina i smanjuju simptome alergije.
Cetirizin, loratadin, fexofenadin – za sezonske alergije.
Difenhidramin – može izazvati pospanost.
2. Kortikosteroidi
Smanjuju upalu kod težih alergijskih reakcija.
Sprejevi za nos (flutikazon, mometazon) – za peludnu alergiju.
Kreme za kontaktni dermatitis.
3. Bronhodilatatori i lijekovi za astmu
Koriste se kod alergijske astme i teških respiratornih reakcija.
Salbutamol (Ventolin) – otvara dišne putove.
4. Epinefrin (adrenalin) – hitno liječenje anafilaksije
Osobe s teškim alergijama trebaju uvijek imati EpiPen pri ruci.
Ako dođe do anafilaktičkog šoka, odmah primijeniti epinefrin i zvati hitnu pomoć!
5. Imunoterapija (hiposenzibilizacija)
Postupno izlaganje alergenu kako bi se tijelo priviknulo i smanjila reakcija.
Koristi se kod peludnih alergija, alergija na prašinu i ubode insekata.
Prevencija alergija
Izbjegavanje alergena – Najbolja zaštita.
Čišćenje doma – Uklanjanje prašine i grinja.
Zatvaranje prozora u sezoni peludi.
Testiranje i rano liječenje – Smanjuje rizik od težih reakcija.
Nošenje medicinske narukvice – Kod teških alergija.
Ako imate ozbiljne alergije, informirajte obitelj i prijatelje o hitnim mjerama u slučaju reakcije.
Zaključak
Alergije su čest imunološki poremećaj, ali uz pravilnu dijagnozu i liječenje, simptomi se mogu uspješno kontrolirati. Prevencija i pravovremena terapija ključni su za siguran i kvalitetan život bez alergijskih reakcija.
Ako sumnjate na alergiju, posjetite liječnika i obavite testiranje!