Akatisija je neurološki poremećaj karakteriziran unutarnjim nemirom i nemogućnošću mirnog sjedenja ili stajanja. Osobe s akatisijom osjećaju snažan poriv za kretanjem, često praćen anksioznošću i nelagodom.
Akatisija je najčešće nuspojava određenih lijekova, osobito antipsihotika, antidepresiva i drugih psihotropnih tvari. Ako se ne prepozna na vrijeme, može dovesti do teške anksioznosti, depresije pa čak i suicidalnih misli.
U ovom članku saznajte:
Što je akatisija i koji su njezini uzroci?
Koji su simptomi i vrste akatisije?
Kako se dijagnosticira i liječi?
Koje su najbolje metode prevencije?
Što je akatisija?
Akatisija (grč. a-katízein – “nesposobnost sjedenja”) je sindrom nemira i motoričke hiperaktivnosti koji se najčešće javlja kao nuspojava lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav.
Može biti akutna ili kronična, a u težim slučajevima može ozbiljno narušiti kvalitetu života i mentalno zdravlje.
Osnovne karakteristike akatisije uključuju:
Nemirom uzrokovanu potrebu za stalnim pokretima
Anksioznost, iritabilnost i napetost
Nespremnost ili nemogućnost ostanka u mirnom položaju
Osjećaj unutarnje tjeskobe i nemira
Ako se ne prepozna i ne liječi, može dovesti do suicidalnih misli i agresivnog ponašanja!
Vrste akatisije
Akatisija se može klasificirati prema trajanju i uzrocima:
1. Akutna akatisija
Najčešći oblik – Pojavljuje se unutar dana ili tjedana nakon početka uzimanja određenih lijekova.
Simptomi: nemir, nesanica, anksioznost, nemogućnost sjedenja.
2. Kronična akatisija
Traje više od tri mjeseca, često nakon dugotrajnog uzimanja psihotropnih lijekova.
Može se javiti i nakon prekida lijekova, posebno antipsihotika.
3. Kasna (tardivna) akatisija
Pojavljuje se mjesecima ili godinama nakon izloženosti antipsihoticima.
Često je povezana s tardivnom diskinezijom (nekontrolirani pokreti lica i tijela).
4. Akatisija uzrokovana smanjenjem doze (rebound akatisija)
Nastaje pri brzom smanjenju ili naglom prekidu antipsihotika, antidepresiva ili benzodiazepina.
Simptomi su slični akutnoj akatisiji, ali mogu biti teži.
Uzroci akatisije
Najčešći uzrok su lijekovi koji djeluju na dopaminske receptore u mozgu.
Antipsihotici (neuroleptici) – Haloperidol, risperidon, olanzapin, aripiprazol
Antidepresivi (SSRI, SNRI, TCA) – Fluoksetin, paroksetin, venlafaksin, amitriptilin
Lijekovi protiv mučnine i povraćanja – Metoklopramid, domperidon
Litij i kortikosteroidi – Mogu uzrokovati slične simptome
Naglo ukidanje benzodiazepina ili opioida
Rizični faktori:
Visoke doze ili naglo povećanje doze lijekova
Dugotrajna upotreba antipsihotika
Prethodna epizoda akatisije
Neurološke bolesti (Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest)
Simptomi akatisije
Fizički simptomi:
Nemogućnost sjedenja ili stajanja na mjestu
Neprestano ljuljanje, tapkanje nogama, križanje i raskrižavanje nogu
Hodanje naprijed-nazad bez razloga
Psihički simptomi:
Intenzivna unutarnja napetost i nemir
Anksioznost, iritacija i depresivno raspoloženje
Agitacija i povećana impulzivnost
Suicidalne misli u težim slučajevima
Ako osoba uzima antipsihotike i pokazuje ove simptome, treba odmah potražiti liječničku pomoć!
Dijagnosticiranje akatisije
Dijagnoza se temelji na:
Anamnezi pacijenta – Kada su se simptomi pojavili i postoji li povezanost s lijekovima.
Barnesova ljestvica za akatisiju (BARS) – Skala koja procjenjuje težinu simptoma.
Diferencijalna dijagnoza – Isključuju se drugi poremećaji kretanja (Parkinsonova bolest, tardivna diskinezija, anksioznost).
Liječenje akatisije
Najbolji tretman ovisi o uzroku i težini simptoma.
1. Promjena ili prilagodba lijekova
Smanjenje doze problematičnog lijeka – Postupno smanjenje može smanjiti simptome.
Prelazak na lijek s manjim rizikom – Npr. zamjena tipičnih antipsihotika atipičnim (olanzapin, kvetiapin).
2. Farmakološko liječenje
Beta-blokatori (propranolol, metoprolol) – Prvi izbor za smanjenje nemira.
Benzodiazepini (lorazepam, diazepam, klonazepam) – Privremeno ublažavaju simptome.
Antiholinergici (benztropin, triheksifenidil) – Koriste se u nekim slučajevima.
5-HT2 antagonisti (mirtazapin, trazodon) – Mogu pomoći kod simptoma.
Amantadin (dopaminergički agonist) – Koristi se u rezistentnim slučajevima.
U težim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija i intenzivnija terapija.
Prevencija akatisije
Postupno povećavanje ili smanjivanje doze antipsihotika i antidepresiva
Korištenje antipsihotika s nižim rizikom za akatisiju (atipični antipsihotici)
Praćenje pacijenata nakon promjene terapije
Rano prepoznavanje simptoma i brzo reagiranje
Pacijenti koji uzimaju antipsihotike trebali bi redovito prijavljivati bilo kakav nemir ili promjene u kretanju liječniku!
Zaključak
Akatisija je ozbiljan neurološki poremećaj uzrokovan lijekovima, a može značajno narušiti kvalitetu života i dovesti do teške anksioznosti, depresije i suicidalnih misli.
Rana dijagnoza i pravovremena prilagodba terapije ključni su za uspješno liječenje!