Acidoza (Acidosis) – uzroci, simptomi i liječenje. Acidoza je medicinsko stanje koje nastaje kada tijelo proizvodi previše kiseline ili ne može učinkovito izlučiti kiselinske tvari, što dovodi do smanjenja pH vrijednosti krvi. Normalna pH vrijednost krvi je između 7,35 i 7,45, a kada padne ispod tog raspona, dolazi do acidoze.
Postoje dvije glavne vrste acidoze:
Metabolička acidoza – Povezana s problemima metabolizma i bubrežne funkcije.
Respiratorna acidoza – Uzrokovana respiratornim poremećajima.
U ovom članku saznajte:
Što je acidoza i kako nastaje?
Koji su njeni glavni simptomi i uzroci?
Kako se dijagnosticira i liječi?
Kako spriječiti acidozu prirodnim metodama?
Što je acidoza?
Acidoza se javlja kada ravnoteža između kiselina i baza u tijelu postane poremećena, uzrokujući smanjenje pH vrijednosti krvi.
Dvije glavne vrste acidoze:
Metabolička acidoza – Nastaje kada tijelo proizvodi previše kiseline ili kada bubrezi ne mogu učinkovito izbaciti kiselinske tvari.
Respiratorna acidoza – Pojavljuje se kada pluća ne mogu učinkovito ukloniti ugljični dioksid (CO₂), koji se nakuplja u krvi i uzrokuje zakiseljenje organizma.
Koji su uzroci acidoze?
Uzroci acidoze ovise o njenoj vrsti.
Uzroci metaboličke acidoze
Dijabetička ketoacidoza – Javlja se kod osoba s dijabetesom kada tijelo razgrađuje masti umjesto glukoze, što dovodi do stvaranja ketona i povećanja kiselosti krvi.
Laktatna acidoza – Povezana s nakupljanjem mliječne kiseline u tijelu, često uzrokovana nedostatkom kisika u tkivima (hipoksija). Može se javiti kod intenzivne tjelesne aktivnosti, sepsi, zatajenja jetre ili srca.
Bubrežna acidoza – Pojavljuje se kada bubrezi ne mogu izlučiti dovoljno kiseline, što uzrokuje njezino nakupljanje u tijelu.
Otrovanje metanolom ili etilen-glikolom – Toksične tvari mogu uzrokovati ozbiljne metaboličke poremećaje i acidozu.
Proljev ili teška dehidracija – Može dovesti do gubitka bikarbonata, što narušava kiselinsko-baznu ravnotežu.
Uzroci respiratorne acidoze
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) – Teškoće u disanju mogu dovesti do nakupljanja ugljičnog dioksida (CO₂) u krvi.
Astma – Napadi astme mogu ometati pravilno disanje i uklanjanje CO₂.
Neuromuskularne bolesti – Bolesti poput miastenije gravis mogu utjecati na disanje i dovesti do respiratorne acidoze.
Pretilost i hipoventilacija – Prekomjerna tjelesna težina može ometati normalnu funkciju pluća, smanjujući eliminaciju CO₂.
Ozljede mozga ili respiratornog centra – Oštećenje mozga može smanjiti sposobnost tijela da regulira disanje.
Koji su simptomi acidoze?
Simptomi acidoze ovise o njenom tipu i ozbiljnosti, ali najčešći znakovi uključuju:
Opća slabost i umor
Brzo i duboko disanje (Kussmaulovo disanje kod metaboličke acidoze)
Zbunjenost ili smanjena sposobnost koncentracije
Glavobolja i vrtoglavica
Mučnina i povraćanje
Nepravilan rad srca (aritmije)
Plavičasta boja kože (cijanoza) – kod teške respiratorne acidoze
Ako simptomi postanu ozbiljni, može doći do šoka, kome i zastoja srca, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Dijagnostika acidoze
Liječnici koriste različite pretrage kako bi dijagnosticirali acidozu:
Analiza arterijske krvi – Mjeri pH krvi, razinu ugljičnog dioksida (CO₂) i bikarbonata.
Krvni testovi – Provjeravaju razinu elektrolita i funkciju bubrega.
Plinska analiza krvi (ABG test) – Važna pretraga za razlikovanje metaboličke i respiratorne acidoze.
Urin testovi – Mogu pokazati prisutnost ketona ili promjene u kiselosti urina.
Kako se liječi acidoza?
Liječenje ovisi o vrsti acidoze i njenom uzroku:
Liječenje metaboličke acidoze
Bikarbonati – Infuzija natrijevog bikarbonata koristi se u težim slučajevima kako bi se neutralizirala kiselost krvi.
Inzulin – Kod dijabetičke ketoacidoze, inzulin pomaže u kontroli razine glukoze i smanjuje proizvodnju ketona.
Rehidracija – Unos tekućine može pomoći kod dehidracije i proljeva.
Liječenje osnovne bolesti – Ako je uzrok zatajenje bubrega, potrebno je prilagoditi terapiju ili razmotriti dijalizu.
Liječenje respiratorne acidoze
Terapija kisikom – Poboljšava oksigenaciju i smanjuje razinu CO₂ u krvi.
Bronhodilatatori – Koriste se kod astme i KOPB-a kako bi olakšali disanje.
Mehanička ventilacija – Kod teških slučajeva koristi se ventilator za potporu disanju.
Kako spriječiti acidozu?
Prevencija acidoze uključuje:
Zdravu prehranu – Uravnotežen unos voća, povrća i alkalnih namirnica može pomoći u održavanju pH ravnoteže.
Unos dovoljno tekućine – Sprječava dehidraciju i probleme s bubrezima.
Redovita tjelovježba – Poboljšava kapacitet pluća i oksigenaciju tijela.
Izbjegavanje alkohola i toksina – Smanjuje rizik od metaboličkih poremećaja.
Kontrola kroničnih bolesti – Dijabetičari trebaju redovito pratiti razinu šećera u krvi.
Zaključak
Acidoza je ozbiljno stanje koje može imati ozbiljne posljedice ako se ne liječi na vrijeme. Važno je prepoznati simptome i pravovremeno potražiti medicinsku pomoć kako bi se spriječile komplikacije.
Ako imate česte probleme s disanjem, dijabetes ili bolesti bubrega, redovito pratite svoje zdravlje i konzultirajte se s liječnikom o mogućim rizicima!